[ Kistanje danas ] [ Nađeno na internetu ] [ Važni telefoni ] [ Foto galerija ]

U dane pred Svetog Savu po Kistanjama i Bukovici mogu se viditi plakati koji pozivaju na prigodni kulturno umjetnički program koji će se održati u Domu kulture u Kistanjama.

U 18h prikazaće se dokumentarni film: "Bukovački šareni karavan 1990 u Sava centru". Svi Vi koji dođete bićete u prilici još jednom viditi Kistanjce u Sava centru i njihov prikaz bukovačke svadbe, igara i pjesama našeg kraja... Oko 18.45h nastupiće izvorna pjevačka grupa pod vodstvom Jove Gardijana, nakon čega je predviđeno druženje uz zakusku... Nadamo se da ćemo biti u prilici objaviti kratak izvještaj i poneku fotografiju sa ovog okupljanja povodom Savindana, u organizaciji Prosvjete Zagreb, pododbor Kistanje... Novije vijesti iz Kistanja govore kako je kućica na novom, zapadnom ulazu u Nacionalni park već pokrivena. Riječ je naravno o novom, kistanjskom ulazu u Nacionalni park, o kojem smo već pisali, pa da se ne ponavljamo...

Šta je još aktuelno u Kistanjama? Postoji jedna tema, puna dilema, pa ćemo sad malo o njoj, ali od početka, a to znači da se vraćamo godinama unazad...

Vješto se igrajući maštom, pomješanom sa povjesnim činjenicama, lako bi bilo zamisliti da je naš Burnum nekad izgledao ovako:



Inače, već izvjesno vrijeme naš amfiteatar izgleda ovako:


Uočavate sličnost?

Zaokružujući potencijalnu turističku ponudu, općina Kistanje ili pojedinci koji će se moguće baviti turizmom na našim prostorima sigurno će se potruditi da Burnum amfiteatar uključe u programe obilaska ili čak nuđenja interesantnih sadržaja upravo tu, na mjestu koje je u suštini i predviđeno za takve stvari. Čak smo i mi pisali na ovom sajtu kako postoji šansa da Halo Bing održi i koncert u amfiteatru, pod svjetlima baklji, što nije nemoguća misija, a vremenom će vjerovatno biti još sličnih ideja koje uključuju ovaj prostor. Ipak, oni koji misle da bi možda trebalo u jaku turističku eksploataciju baciti amfiteatar, sreli su se već sad sa bizarnim problemom: ne može se obezbjediti adekvatan parking prostor za autobuse zato što je na jedinom mjestu na kojem bi parking bio moguć 14. VI 1942. I četa bataljona Bude Borjan ubila i zarobila 28 talijanskih vojnika i oficira i uništila 2 kamiona, pa je davne 1959. godine upravo na tom mjestu podignut spomenik...



Sada, godinama kasnije, postoji dilema: da li da se ili zamjeni ploca ili spomenik malo pomakne prema zapadu, s tim što bi ostao uz cestu, bliže Ivoševcima. Tako bi se oslobodio prostor ulaza u amfiteatar, a i sačuvalo bi se sjećanje na antifašističke uspomene. Postoji i ideja da se uz premještanje spomenika napravi nova ploča na kojoj bi bile spomenute i civilne žrtve rata, njih dvadeset i dvoje iz Ivoševaca, makar brojem ako ne i imenom i prezimenom.

Naravno, ovo je samo jedno od mišljenja u prilog raspravi koja se nameće nakon turističke valorizacije prostora, koja je ne samo izgledna, nego ruku na srce možda jedina šansa kakvom-takvom životu u našem rodnom kraju. Stočarstvo i poljoprivreda se po svemu sudeći mogu održati samo ako budu povezani s turizmom...

Na ovu temu je u "Novostima" objavljen sljedeći tekst Nenada Jovanovića:

"Mogu li spomenici iz razlicitih istorijskih perioda koegzistirati, makar i po cijenu da se neki od njih malo pomakne, kako bi drugi došao do jeceg izražaja. Na to pitanje ukazuje Ilija Krneta, aktivist SKD «Prosvjeta» iz Kistanja koji je ovih dana pokrenuo inicijativu za "micanje" spomenika NOB-a s ulaznog prostora obližnjeg amfiteatra Burnum. U okviru aktualne javne rasprave o izradi Planu upravljanja Nacionalnog parka Krka, u cilju dugorocnog ocuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti i održivog ekonomskog razvoja šireg podrucja uz rijeku Krku, Krneta predlaže snažniju turisticku valorizaciju spomenutog podrucja. Istraživanja amfiteatra traju vec neko vrijeme, a vec sada su postignuti znacajni naucni rezultati i nađeni vrijedni nalazi što ce doprinijeti da amfiteatar postane iznimno vrijedan turisticki punkt. Po Krnetinom mišljenju, aktiviranjem Burnuma, kao i drugih turistickih potencijala o cemu su "Novosti" vec pisale, kistanjski kraj mogao bi ponovo oživjeti i rasteretiti donji dio NP "Krka" kako ne bi došlo do narušavanja jedinstvenog podrucja suživota covjeka i rijeke u kršu. Ovom projektu isprijecio se spomenik NOB-a koji je nakon uredjenja parkinga pred ulazom u amfiteatar i poravnavanjem krševitog terena po Krnetinom mišljenju poceo smetati u prostoru. Spomenik, ne samo da svojim položajem strši i kvari izvornost pejzaža, vec se i tekst spomenika ne uklapa u koncept razvijanja turizmu toliko potrebne tolerancije, otvorenosti i dobrodošlice svih posjetilaca, nezavisno iz koje zemlje dolaze, kaže Krneta i pokazuje natpis na spomeniku koga je 1959. godine podigao narod opcine Kistanje - "Na ovom mjestu 14. VI 1942. I ceta bataljona Bude Borjan ubila je i zarobila 28 talijanskih vojnika i oficira i uništila 2 kamiona". Na spomeniku nije navedeno da su Talijani nakon te partizanske akcije za odmazdu ubili 22 civila i zapalili veci dio kuca u obližnjem selu Ivoševci.
Krneta koji je tek pokrenuo javnu raspravu, istice da za svoj prijedlog ima podršku i od poznatog partizanskog komandanta Rade Bulata, koji doduše nije vidio kako prostor danas izgleda ali je suglasan da se spomenik pomakne ako treba i kilometar lijevo ili desno, ako je to u opcem interesu. Krneta kaže da ce o svemu biti informirana i predsjednica saveza antifašistickih boraca i antifašista Hrvatske Vesna Culinovic Konstantinovic. Kako je spomenik podigao narod opcine Kistanje, o svemu ce raspravljati i nadležne strukture opcine Kistanje kao i mjesni odbor Ivoševaca, predstavnici Nacionalnog parka Krka, a odluka ce biti donesena tek nakon argumentirane rasprave i konzultacije sa strucnjacima za uredenje eksterijera.
Krneta smatra da bi se, u slucaju da se ne postigne dogovor, trebala makar izmijeniti spomen ploca, i da u duhu misli Meše Selimovica "ne vrijedi pricati o strašnom ubijanju, o zlocinima jednih i drugih, neka umre ljudsko sjecanje na sve što je ružno i da djeca ne pjevaju pjesme o osveti", predloži novi neutralni tekst koji ce govoriti samo o tome da se tu 1942. godine odigrala znacajna partizanska akcija.
Krneta je za svoju ideju nastojao dobiti podršku i u upravi NP Krka, prije svega oko njihove financijske pomoci za izmještanje spomenika, s obzirom da u Kistanjama nema boracke organizacije, pa tako ni sredstava za bilo kakav zahvat. Odgovor je glasio da se o svemu trebaju donijeti relevantne odluke.
Krneta smatra i da amfiteatar Burnum ne bude samo gradjevina vec i kompletan kulturni sadržaj, s obzirom da ce arheološki materijalni ostaci koji su pronadeni u Burnumu ciniti muzejsku postavu u buducem muzeju koji ce biti u preuredjenim i rekonstruiranim vojnim objektima u Puljanima koje je hrvatska vlada stavila na raspolaganje Nacionalnom parku. Kako bi se obogatio sadržaj i svrha samog amfiteatra, Krneta predlaže da KUD ovi tog podrucja osmisle odredjene kulturno-umjetnicke programe, od etno smotri i koreografija, preko gastro priredbi s posluženjem izvornih kulinarskih specijaliteta s tog podrucja i klapskog pjevanja do prikazivanja video i filmskih projekcija, postava izložbi na otvorenom i organiziranja raznih dogadjanja i performansa zainteresiranim turistima i stanovnicima šireg prostora Knina i Bukovice.
Iako istraživanja još nisu ni približno završena, Krneta smatra da je sam prostor arene elipsastog oblika na koji bi uz prostor za izvodjace stalo nekoliko autobusa posjetilaca dovoljan za realizaciju zanimljivih kulturnih projekata, pa se tribinama ne bi trebalo pristupati niti bi ih se diralo. Sami autobusi bili bi parkirani na mjestu gdje je sada spomenik, istice Krneta.
On je podsjetio da je u Burnumu nadjena ploca cara Vespazijana iz 76/77. godine, a kako je s njim povezana i arena u Puli koja služi kao pozornica za kulturna dogadanja u evropskim relacijama, Krneta zakljucuje da Burnum vec u ovoj fazi bez nanošenja bilo kakve štete spomeniku može služiti za male razlicite komorne priredbe na radost brojnih turista i izletnika koji ce, ako novim Planom upravljanja bude tako definirano, uskoro cešce i masovnije hodocastiti tim prostorima."

U vremenima kada čitava ljudska populacija traži što češći kontakt sa prirodom, što čišći zrak i vodu, hranu organskog porijekla, proizvedenu potpuno prirodnim putem, nekako se otvaraju prolazi koji bi mogli utabati put ka pretvaranju Kistanja u mjesto koje bi lako moglo postati interesantna destinacija turistima željnim dosta toga čega mi imamo, a lako možemo napraviti turističku ponudu koja uključuje stari Rim, zdravu hranu i fantastičnu i nezagađenu prirodu. Fotografija sa desne strane prikazuje kako se domišljati Šimpraga iz Radučića sjetio sve tri stvari spojiti u jednu: odličan sir... Ako ga već niste probali, iskoristite prvu priliku.

Dragi Kistanjci, ovim prilogom smo načeli temu i otvorili je za diskusiju. Javite nam kakvi su vaši komentari, kakvo je vaše mišljenje. Šta vi podržavate, pomjeranje, uklanjanje ili ostavljanje spomenika tamo gdje jeste? Šta mislite o ideji da se Kistanje ucrtaju na turističke mape?



................................................ . Imate neki komentar?

Ime i prezime:

Trenutno živim u:

Telefon:

E-mail adresa:

Ja mislim da: