(https://portalnovosti.com/in-memoriam-uros-desnica-1944-2021)
Uroš Desnica (1944 – 2021)
U utorak je nakon duge i teške bolesti u Zagrebu umro fizičar Uroš Desnica, jedan od članova porodice Desnica.
....................................................................
Nakon duge i teške bolesti u Zagrebu je u utorak, 16. novembra, umro fizičar Uroš Desnica. Uroš je bio jedan od članova porodice Desnica koja daje veliki doprinos obnovi i oživljavanju Kule Stojana Jankovića i sela Islam Grčki kod Benkovca u kojem se nalazi, a koje se i danas bori s brojnim problemima zaostalim iz rata.
Rođen u Islamu Grčkom 25. jula 1944., diplomirao je 1968. i doktorirao 1978. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od diplomiranja radio je u Institutu "Ruđer Bošković" gdje je od 1990. bio voditelj laboratorija za poluvodiče i od 1993. znanstveni savjetnik. Bavio se fizikom poluvodiča i iskorištavanjem Sunčeve energije, a 1972. dobio je nagradu "Ruđer Bošković". U periodu od 1984. do 1987. bio je gost predavač u naučnim institucijama u New Yorku i Bostonu, što svjedoči o njegovoj "težini" u krugovima fizičara.
Kao predsjednik Upravnog odbora Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi Desnica s tri sestre i ostalim članovima porodice vodio je brigu o obnovi Kule u Islamu Grčkom u kojoj je dobar dio života boravio poznati književnik Vladan Desnica.
Osim obnove, bio je aktivan oko oživljavanja Kule kao žarišta kulturnog i društvenog života tog kraja. Za aktivnosti i manifestacije dobiven je veći broj projekata u kojima je Društvo bilo partner, nerijetko i inicijator. Kroz te i brojne druge projekte organizirani su raznorodno kulturni i naučni događaji i manifestacije, uključujući tu i višednevne Dane Kule Jankovića.
U više navrata i Uroš i njegove sestre naglašavali su važnost suradnje sa Sveučilištem u Zagrebu, a naročito multidisciplinarnom grupom koju je profesor Drago Roksandić okupio velikim zalaganjem i entuzijazmom, uključujući i "Desničine susrete" u čast Vladana Desnice na kojima su članovi porodice Desnica bili nezaobilazni učesnici, ali i domaćini jer su više puta neki od njihovih sadržaja održavani i u Kuli.
Pun kvaliteta kao fizičar te čuvar i obnovitelj baštine porodice i srpske zajednice, Uroš Desnica bio je takav i kao čovjek.
– Posljednjih godina Uroš se borio za svaki novi dan i uživao u njemu. Preživljavao je krize, ali je svaki put nakon njih bio onaj pravi Uroš. Iako bolestan, živog i bodrog duha ohrabrivao je nas koji smo bili uz njega - kaže njegova sestra Nataša Desnica-Žerjavić.
Uroš Desnica iza sebe je ostavio ženu, sina i kćerku te troje unučadi.
(https://www.kulajankovica.hr/projekti-i-manifestacije/duga-iznad-kule/)
Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi uz sponzorstvo Ministarstva kulture RH, Zadarske županije, Grada Benkovca, te SNV-a Zagreb i VSNM-a grada Zadra i Zadarske županije
u okviru projekta Duga iznad Kule,
u prostorima kulturnog dobra Kule Jankovića u Islamu Grčkom,
organizira 26. – 29. 08. 2016. radionicu tradicijskog načina pjevanja, ojkanja.
....................................................................
Projekt je osmišljen s ciljem očuvanja, revitalizacije, popularizacije, kao i korištenja u turističkoj ponudi specifičnog tradicijskog vokalnog fenomena, ojkanja. Važnost tog glazbenog izričaja prepoznalo je Ministarstvo kulture RH, koje ga je upisom u Registar kulturnih dobara RH istaknulo kao nematerijalnu baštinu vrijednu javnoga promoviranja i poticanja lokalne kreativnosti i različitosti, te ga uspješno prijavilo na UNESCO-vu listu zaštićene i, nažalost, ugrožene kulturne baštine čovječanstva. Opširnije o ojkanju i projektu Duga iznad Kule
Projekt povezuje materijalnu (revitaliziranje Kule Jankovića) i nematerijalnu kulturnu baštinu kroz rad na očuvanju ugrožene nematerijalne baštine, potiče autohtone kulturno-umjetničke aktivnosti, kao i očuvanje kulturnog identiteta, te pridonosi održivosti područja kroz značajno proširenje turističke ponude.
Ciljevi projekta
Prvi i osnovni cilj je prenošenje znanja tradicijskog načina pjevanja potresanjem glasa svima zainteresiranima, naročito članovima KUD-ova, a prvenstveno na mlađe generacije koje, u općim trendovima modernizacije i globalizacije, ne prepoznaju vrijednosti i značaj svoje autohtone baštine i tako ju čine ugroženom. Nakon zvršenu radionice, stručno educirani pjevači ojkači, to će novostečeno znanje moći dalje razvijati i prakticirati u svojoj lokalnoj zajednici.
Organizacija rada i voditelji
Radionicu vode etnomuzikolozi-istraživači kojima u realizaciji ovog projekta pomažu lokalni tradicijski pjevači. Neposredan način upoznavanja i učenja tradicije, gdje stručni medijatori uz pomoć nositelja tradicije prenose znanja, pokazao se najučinkovitijom metodom učenja ove vrste pjevanja, različite od današnjih (temperiranih) načina standardnog glazbovanja.
Voditelji radionice 2016. su: Maestro Joško Ćaleta, dr. sc., etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent iz Zagreba. te etnomuzikologinja dr.sc. Sanja Ranković, iz Beograda.
Zahvaljujući velikom entuzijazmu polaznica/ka druge radionice te inspirativnom maestru Jošku Ćaleti, ovladavanje tehnika ojkanja bilo je tako uspješno da se pri kraju radionice odlučilo da se grupa prijavi za javni nastup na folklornoj manifestaciji KUD-ova u Medviđi. Gledatelji su ih nagradili velikim pljeskom, a voditelj manifestacije lijepim pohvalama.
Polaznice/i (ukupno 14) bili su iz Zadra, Zagreba, Istre, Međimurja itd.; jedna polaznica čak iz Njemačke. Po završetku radionice, u (anonimnoj) anketi, i predavanja i organizacija su izvrsno ocijenjeni, a sveukupno je Radionica, prema izjavama polaznica/ka, “nadmašila sva očekivanja”.
....................................................................
Projekt je zanimljivom donacijom podupro i Zadarski proizvođač Vitlov Chocolate prigodnom edicijom tabli čokolade sa omotnicom s motivima četverokuke (nematerijalne kulturne baštine), a sadrži i mljevene bademe proizvedene u Bukovici. Te čokolade su potencijalni suvenir, kojim bi se promovirala i kulturna baština i potaknula domaća proizvodnja badema, kojeg i Hrvatska i EU uvozi i do 90%.
..............
|
