Kokoška

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Domaca kokoška ili kokoš ( Gallus gallus domesticus ) je uzgojni, odomaceni oblik divlje kokoške, vrste porijeklom iz Jugoistocne Azije . Pripada porodici Phasianidae iz reda Galliformes .

Kao domaca životinja , domaca kokoška ili kako ju se cešce zove, kokoška je uzgojena u velikom broju najrazlicitijih oblika, obilježja i varijacija boja. Trenutno evropski standardi pasmina domacih kokoši prihvataju više od 180 poznatih pasmina. U svijetu se uzgaja još daleko veci broj pasmina. Postoje i razlicite boje jaja , kao na primjer bijela, smeda, zelena, crvena...

U komercijalnoj proizvodnji mesa i jaja koriste se najcešce hibridne pasmine.

Izgled

Domaca kokoš (mužjak pijetao , ženka koka ili kokoška tokom godine, a u vrijeme kad leži na jajima i vodi pilice naziva se kvocka , mladunce pile , kastrirani pijetao kopun ) teži od 1,5 do 5 kg, što ovisi o pasmini . Kod životinja iste pasmine mužjak, pijetao, teži je do jednog kilograma od ženke, koke. Pored toga, uzgojene su i patuljaste pasmine koje teže izmedu 500 i 1.200 grama.

Kao kod vecine vrsta kokoški, i kod domacih je izražen spolni dimorfizam . Posebno obilježje cijelog roda Gallus pa tako i domacih kokoši je crvena krijesta koja može biti razlicitih oblika. To je mesnata izraslina na vrhu glave ptica ovog roda koju imaju oba spola, no kod mužjaka je uvijek veca, a obilježava ga i rep u obliku srpa .

Donji dio noge je najcešce bez perja , no postoje i pasmine kod kojih i na tom dijelu nogu raste perje, sve do perja na prstima. Stopalo im je u pravilu anizodaktilno , što znaci da imaju 4 prsta, tri okrenuta prema naprijed, a jedan prema nazag. No, postoje i pasmine s pet prstiju, kod njih su prema nazad okrenuta dva prsta.

Odrasli pijetlovi imaju i "stražnji prst", cesto nazvan i ostruga ili mamuza. Pijetlovi ga koriste kao oružje u napadu na konkurenta. Ta mamuza neprekidno raste, i kod starijih pijetlova može biti prilicno duga i šiljata, može služiti i za odredivanje starosti životinje.

Glasanje, "kukurikanje", pijetao koristi kao zvucno obilježavanje vlastitog teritorija. Obicno se javlja u svitanje, oko podneva i u sumrak. U doba antike kukurikanje je služilo i kao oznaka doba dana, iako pijetlovi mogu kukurikati u svako doba dana.

Oci su im postavljene postrano na glavi, pa ne vide prostorno. Zbog toga, da bi dobro vidjele svoju okolinu, prisiljene su na brzo kretanje glave lijevo-desno, kako bi vidjele s oba oka.

Ponašanje

Jednodnevno pile

U prirodnom okolišu kokoši jedu sjemenke , gliste , insekte pa cak i miševe . Dok traže hranu , kokoši se rado zadržavaju u okolišu u kojem postoji mogucnost sakrivanja. Tvrdu hranu u želucu usitnjavaju gastroliti .